Savjeti za zdravo radno okruženje
Razmislimo kako sve što radimo u životu utječe na naše zdravlje - šta jedemo, koliko smo fizički aktivni, konzumiramo li duhan i sl. Naše radno okruženje kao i naš privatni život su vrlo važni u planiranju održavanja zdravlja što podrazumjeva "sarađivanje" s vlastitim srcem.1. Spašavanje života. Gotovo polovica ljudi koji umiru od srčanog i moždanog udara su u najaktivnoj životnoj dobi - između 15 i 69 godina starosti. Ipak, mnogi uzroci ovih bolesti - pušenje, nezdrava prehrana ili tjelesna neaktivnost - faktori su koje možemo kontrolirati.
2. Povećanje životnog zadovoljstva. Zaposlenici koji se bave nekom tjelesnom aktivnošću više uživaju u svom poslu, imaju bolju koncentraciju i umnu pozornost te bolji odnos sa saradnicima. Tjelovježba potiče endorfine, prirodne poboljšivače raspoloženja, što Vam daje više elana i zadovoljstva za slobodno vrijeme kada završite sa poslom. Ustrajanje na redovitoj tjelesnoj aktivnosti dok se nosite sa životnim usponima i padovima opušta um i tijelo te pomaže u smanjenju nagomilane napetosti.
3. Uživanje u sadržajnim društvenim kontaktima. Aktivnosti u skupinama, sa saradnicima, u klubovima i zabavnim centrima, sjajne su za susrete s ljudima izvan vašeg uobičajenog užeg okruženja te proširuju mrežu prijatelja i poznanika. Osjećaj zdravlja i sticanje nekih novih iskustava i vještina izgrađuje samopouzdanje i pomaže da osjetite kako bolje i potpunije kontrolirate vlastiti život.
4. Ekonomska isplativost. Zdravlje radnika može na mnogo načina doprinijeti zdravlju poslovanja - čak i u vrijeme ekonomskog usporavanja i krize. Dobiti uključuju
- povećanu produktivnost i bolju zaradu
- smanjenu stopu izostanka s posla - do 20% manje izgubljenih dana
- manje zdravstvene troškove (za poslodavce i zaposlenike)
- manje ozlijeda na radnom mjestu
- pozitivan image kompanije
- bolji poslovni moral, kolegijalnost i lojalnost kompaniji
Savjeti za osmišljavanje vlastitog programa zdravog radnog mjesta:
- Zdrava prehrana - Jedite najmanje pet obroka voća i povrća dnevno. Birajte pametno, na primjer, napravite "zdravi meni" u kantini ili ponesite svoju hranu od kuće.
- Budite aktivni i srčani - čak i 30 minuta aktivnosti može pomoći da se spriječi infarkt srca i moždani udar, a i vaš će posao od toga imati koristi. Služite se stepenicama, hodajte za vrijeme pauze ili izađite iz autobusa stanicu ranije, te ostatak puta šetajte.
- Smanjite količinu soli i izbjegavajte prerađenu hranu - nastojte ograničiti unos soli na jednu čajnu kašičicu dnevno. Budite oprezni s prerađenom hranom jer često sadrži veliku količinu soli.
- Promovirajte radnu sredinu bez duhanskog dima - Vaš rizik koronarne bolesti srca prepolovit će se unutar jedne godine i s vremenom se vratiti na normalan nivo. Slijedite odlične primjere iz našeg okruženja: sljedeće organizacije su prostori oslobođeni od duhanskog dima - Opća bolnica "Prim. dr Abdulah Nakaš", Centar za srce Tuzla, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Općina Ilidža - Sarajevo...
- Održavajte zdravu tjelesnu težinu - smanjenjem težine, posebno uz smanjeni unos soli, snižava se krvni pritisak. Visok krvni pritisak je najvažniji rizični faktor za moždani udar i jedan od glavnih faktora za približno polovicu svih srčanih bolesti i moždanih udara.
- Spoznajte svoje "brojke" - posjetite zdravstvenog stručnjaka koji će vam izmjeriti krvni pritisak, nivo holesterola i šećera u krvi, odnos obima struka i bokova te osmisliti indeks tjelesne mase. Kad spoznate svoj ukupni rizik, možete razviti svoj specifičan plan djelovanja kako biste poboljšali svoje zdravlje.
