SAD: Bolnice sve rjeđe zapošljavaju pušače
Sve veći broj bolnica i drugih zdravstvenih ustanova u SAD odbija zaposliti pušače jer žele povećati produktivnost i smanjiti troškove za zdravstveno osiguranje.Po mišljenju stručnjaka, ova pojava je posljedica neuspjeha dosad uvedenih mjera - zabrane pušenja na radnom mjestu, financiranja programa za prestanak pušenja i povećanja cijene zdravstvenog osiguranja za pušače.
Kako bi se provjerilo puše li osobe koje se prijavlju na natječaje za radna mjesta, poslodavci traže provođenje testiranja urina.
Zaposlenici koji se zateknu s cigaretom se suočavaju s otkazom.
Procjenjuje se kako puši petina odraslih Amerikanaca, koji zbog toga godišnje imaju prosječno 3391 dolara troškova povezanih s dodatnim liječenjem i smanjenom produktivnošću.
(plivazdravlje.hr)
Dnevno u dimu nestanu tri miliona maraka
U BiH puši 49,3 odsto muškaraca i 35,1 odsto žena, što je daleko više nego u zemljama u regionu i EU, podatak je koji su u ponedjeljak saopštili ljekari povodom obilježavanja Nacionalnog dana bez duvanskog dima.Doktori dodaju da je, iako u duvanskom dimu ima na stotine toksičnih i više od 70 dokazanih ili potencijalno kancerogenih materija, BiH i dalje visoko na ljestvici zemalja sa brojem popušenih cigareta po osobi.
Naime, zvanični podaci pokazuju da u BiH godišnje po osobi bude ispušeno 107 kutija cigareta. Ako se tome doda da, prema posljednjim podacima Agencije za stitistiku BiH, naša zemlja broji 3.843.000 građana, dođemo do zaključka da bh. populacija godišnje potroši više od 411 miliona kutija cigareta, ili dnevno milion i 127.000 pakovanja.
Ukoliko u obzir uzmemo da prosječna kutija cigareta u našoj zemlji košta više od 2,5 marke, dođemo do zabrinjavajućeg zaključka, prema kojem bh. građani dnevno za duvan potroše nešto manje od tri miliona KM.
Ljekare ovakva statistika zabrinjava, te navode da problematika pušenja raste i sa zdravstvenog i sa ekonomskog aspekta.
Prema riječima Darka Markovića, nacionalnog koordinatora za kontrolu duvana RS, broj pušača i dalje je visok, uprkos tome što je poznato da je pušenje opasna navika, koja izaziva razne tumore i druga oboljenja.
"Dokazano je da je tumor pluća u 78 odsto slučajeva uzrokovan pušenjem", naglasio je Marković, dodajući da RS ima kvalitetne zakone o zabrani reklamiranja duvana, prodaje duvanskih proizvoda maloljetnicima i zabrani pušenja na javnim mjestima, koji se ipak, kako je naglasio, ne poštuju dovoljno.
Njegovo mišljenje dijeli i Aida Ramić-Čatak, koordinator za kontrolu duvana Zavoda za javno zdravstvo FBiH, koja kaže da pušači treba da bace duvan zbog niza jakih razloga.
"Jedan od razloga zbog kojih treba prestati pušiti jeste unapređenje zdravlja. Drugi se ogleda o tome što pušenjem nanosimo štetu i ljudima oko nas. Treći razlog je ekonomske prirode, jer su cigarete u posljednje vrijeme značajno poskupjele", naglasila je ona.
Stela Stojisavljević, ljekar u Institutu za zaštitu zdravlja RS, istakla je da zdravstveni radnici imaju značajnu ulogu u promovisanju zdravog života, pa samim tim i štetnosti duvana.
Komentarišući činjenicu da puši i veliki broj medicinskih radnika, Amela Lolić, pomoćnik ministra zdravlja RS, rekla je da takvi ljekari teško da mogu pomoći pacijentima koji se žele odreći ove štetne navike.
Godišnja potrošnja cigareta po osobi
BiH 2.145
Hrvatska 1.849
Mađarska 1.623
Turska 1.499
Italija 1.596
Rumunija 1.480
35,1 odsto žena u BiH puši
49,3 odsto muškaraca su pušači
411 miliona kutija cigareta ispušimo godišnje
(www.nezavisne.com)
Nikotin ostaje u stanu još mjesecima nakon što pušač iseli
Prema istraživanju časopisa Tobacco Control, količina nikotina u bivšim stanovima pušača je 35 do 150 puta veća nego u stanovima nepušačaŠtetne kemikalije iz duhanskog dima zadržavaju se u stanu još mjesecima nakon što pušač iseli iz njega, čak i nakon čišćenja stana. Pokazala je to studija objavljena u britanskom znanstvenom časopisu Tobacco Control koji se bavi utjecajima duhana na zdravlje.
Znanstvenici su mjerili količinu nikotina i drugih kemikalija iz cigareta na svim površinama u 100 stanova pušača i 50 stanova nepušača, od kojih je 25 preselilo u stanove u kojima su prije živjeli pušači. Studija je ispitivala i koliko nikotina stanari imaju na vršcima prstiju te koliko je u djece prisutan kotinin, nusprodukt nikotina koji nastaje u organizmu kad je izložen duhanskom dimu.
Prema rezultatima istraživanja, čak i dva mjeseca nakon što su pušači iselili iz stanova, količina nikotina u zraku bila je 35 do 98 puta veća nego u domovima koji su oduvijek bili bez dima. Nikotina koji se zadržao na površinama bilo je 30 do 150 puta više u stanovima u kojima su prije živjeli pušači.
Na prstima nepušača koji su uselili u bivše stanove pušača nađeno je 7 do 9 puta više nikotina nego na prstima nepušača koji oduvijek žive u prostoru bez dima. Djeca koja su preselila u bivše domove pušača imala su 3 do 5 puta više kotinina u mokraći nego djeca u nepušačkim domovima.
(vecernji.hr)
Više članaka...
Stranica 10 od 27
